Sexta, Maiu 9, 2025
Time Timor Magazine
NEWSLETTER
No Result
View All Result
  • Varanda
  • Profil
  • Kultura
  • Edukasaun
  • Politika
  • Ekonomia
  • Opiniaun
    Sarani TL Kontinua Reza ba Amu Papa

    Sarani TL Kontinua Reza ba Amu Papa

    Komunidade Bebonuk Afeta Eviksaun Governu Seidauk Indeminiza

    Komunidade Bebonuk Afeta Eviksaun Governu Seidauk Indeminiza

    Parlamentu Orgaun Soberana La’os Fatin Hodi Tinzu

    Parlamentu Orgaun Soberana La’os Fatin Hodi Tinzu

    Udan La To’o Oras : Bee Nakonu Iha Cidade Dili

    Udan La To’o Oras : Bee Nakonu Iha Cidade Dili

    Eventu Konsulta Popular –  Faze Desidi Vitoria Povu Maubere

    Eventu Konsulta Popular Desidi Vitoria Povu Maubere

  • Portugues
    Lenda Santa Maria Egipcíaca

    Lenda Santa Maria Egipcíaca

Time Timor Magazine
  • Varanda
  • Profil
  • Kultura
  • Edukasaun
  • Politika
  • Ekonomia
  • Opiniaun
    Sarani TL Kontinua Reza ba Amu Papa

    Sarani TL Kontinua Reza ba Amu Papa

    Komunidade Bebonuk Afeta Eviksaun Governu Seidauk Indeminiza

    Komunidade Bebonuk Afeta Eviksaun Governu Seidauk Indeminiza

    Parlamentu Orgaun Soberana La’os Fatin Hodi Tinzu

    Parlamentu Orgaun Soberana La’os Fatin Hodi Tinzu

    Udan La To’o Oras : Bee Nakonu Iha Cidade Dili

    Udan La To’o Oras : Bee Nakonu Iha Cidade Dili

    Eventu Konsulta Popular –  Faze Desidi Vitoria Povu Maubere

    Eventu Konsulta Popular Desidi Vitoria Povu Maubere

  • Portugues
    Lenda Santa Maria Egipcíaca

    Lenda Santa Maria Egipcíaca

No Result
View All Result
Time Timor Magazine
No Result
View All Result

Timor-Leste Nia Ain Sorin Iha ASEAN Ona Ba Mehi Ida Ne’ebé Kleur Tebes

Time Timor by Time Timor
Dezembru 22, 2022
in Politika
6 min read
0
Home Politika
186
SHARES
236
VIEWS
Share on FacebookShare on Twitter

(Analiza Kona-bá Timor-Leste Sai Membru ASEAN Kleur Liu no CPLP Lais Loos)

RELATED POST

Tinan 2025: Rangking Liverdade Imprensa TL Monu

Klinika La Fo Aimoruk ba Inan – Isin Rua

Hosi: Moisés Vicente

Artigo ida ne’e analiza kona-bá Timor-Leste hakarak tebes maun-alin ho membru ASEAN sira, maibé membru ASEAN simu ne’e kleur demais. Hein to’o agora besik tinan 20 liu ona, seidauk los no bainhira los mak Timor-Leste bele sai membru ASEAN lolos?. Ka hein to’o tan tinan 2023, 2024?. Perguntas sira iha leten ne’e, ita nia lider Estadu Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) mak tenke lobby makas, halo Diplomasia diak ho nasaun membru ASEAN sira hotu-hotu. Nune’e Timor-Leste bele hetan aseitasaun lalais husi membru ASEAN bele sai membru ona ASEAN nian. Ita halo komparasaun depois, Timor-Leste hetan ninia restaurasaun Independénsia da RDTL iha loron 20 fulan Maiu tinan 2002 liubá, lais los Timor-Leste sai membru Comunidade dos Países da Língua Portuguesa (CPLP) iha momentu ne’ebá.

Antes ne’e, Timor-Leste mos luta makas atu tama ka hakarak maun alin ba iha membru ASEAN. Timor-Leste labele moris mesak, tamba mundu ohin loron tenke halo aliadu ho nasaun sira seluk. Iha ne’ebé funu ruma mosu, nasaun aliadu sira ne’e mak sei suporta no hetan ajuda ai han ruma tulun husi nasaun refere. Durante ne’e estudante nivel Ensinu Superior Timor-oan barak mak kontinua halo nia estudu iha Universidade sira nasaun membru ASEAN nian, hanesan Tailandia, Indonesia, Filipina, Singapore, Malaysia, Maynmar, Brunei Darusalam, Laos, Kambodia no Vietnam. Nomos Timor-oan ba buka servisu iha ne’ebá mos barak ne’ebé liu husi akordu ho Governo ho Governo (GtoG), ne’e hatudu katak relasaun hakarak tama membru ASEAN ne’e buat positivu diak tebes. Hanesan membru nasaun ASEAN sira seluk mak mai buka servisu iha ita nia rai Timor hanesan sidadaun Vietnam sira loke bisnis eletronika hadia TV, faan dosi, terang bulan. Sidadaun Filipina sira halo kontruksaun edifisiu boot sira iha Dili laran no ba iha Munisipiu sira no seluk-seluk tan.

Associations of South East Asian Nations (ASEAN) hanesan organizasaun rejionál ida ne’ebé fasilita kooperasaun entre nasaun sira iha Sudeste Aziatiku desde tinan 1967.Hahu dezeiju hodi kria rejiaun ida pasífika, nasaun sira asina Deklarasaun Bangkok hakarak serbisu hamutuk hodi alkansa kresimentu ekonómiku, dezenvolvimentu sosiu-kultura, nomós paz no estabilidade iha rejiaun, iha sumbriña ASEAN nian. ASEAN harii ho nia membru fundadór nasaun lima maka Indonezia, Tailandia, Filipina, Malázia no
Singapura. Nasaun lima foun seluk iha rejiaun Sudeste Aziatiku iha tinan tuir mai aderemos ba ASEAN maka Brunei Darussalam (1984), Vietnam (1995), Laos, Myanmar (1997) no Kambodia (1999). To’o agora Estadu membru ASEAN hamutuk sanolu. Depois Timor-Leste restaura nia Independensia iha loron 20 Maiu 2002. Hatur prinsípiu fundamentál relasaun internasiona nian, kaer metin ligasaun espesial kona-
bá amizade no kooperasaun ho país viziñu sira no ho país sira iha rejiaun. Defende solusaun pasífika ba konflitu, dezarmamentu jerál, simultáneu no kontroladu, estabelesimentu ba sistema ba siguransa koletiva ida no kriasaun ba orden ekonómika internasionál foun ida, ne’ebé bele kaer metin paz no justisa iha povu sira nia relasaun. Aspirasaun hamutuk ho ASEAN desde tinan 1975, Timor-Leste afima tiha ona nia pozisaun hamutuk ho ASEAN. Portantu ASEAN hanesan forsa importante ida hodi hametin paz no estabilidade iha rejiaun. Maske nune’e liu deit loron balu membru fundadór prinsipal ASEAN nian ida halo kedas invazaun no okupa durante tinan 24 nia laran. (Fontes: Relatóriu Fundasaun Mahein, 20 Janeiru 2016).

No foin daudaun, Ministra Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun Indonézia (MNEK) Reto Marsudi hateten, líder sira hosi ASEAN fó ona statuta Observádor ba Timor-Leste sai  estadu Observádor. Timor-Leste mós bele partisipa ona iha enkontru bilateral sira hosi ASEAN nian. “Kona-bá desizaun hosi líder ASEAN relasiona ho aplikasaun membru Timor-Leste, iha ne’ebé hatuur iha ASEAN Leaders Statement on the Application of Timor-Leste to ASEAN, ba líder ASEAN sira, iha dokumentu sira deside ba aseitasaun ho prinsípiu ida katak simu ona Timor-Leste hanesan membru ASEAN ba-dala 11”, hateten Retno iha Konferénsia KTT ASEAN iha Phnom Penh, Kambodia, ne’ebé públika hosi ANTARA, Sábadu (12/11/2022)”. Ho nune’e, Timor-Leste bele partisipa ona iha enkontru ASEAN, inklui sesaun pleno KTT ASEAN. Retno mensiona, antes fó estatuta refere, Ministériu Negósiu Estranjeiru ASEAN diskute aplikasaun Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN. Momentu ne’ebá, Sekretáriu-Jerál ASEAN Lim Jock Hoi informa breafing kona-bá rezulta relatóriu ekipa-3 hosi faktus ASEAN nian. “Hateten ACC ka ASEAN Coordinating Council atu halo formulasaun mapamentu ba Timor-Leste nia adezaun tomak, inklui bazeiandu ba milestone ne’ebé identifika ona hosi relatóriu misaun buka faktus ne’ebé hala’o ona bazeia ba pilar tolu komunidade ASEAN nian”. ASEAN Coordinating Council (ACC) hanesan parte ida ne’ebé hala’o servisu atu forma mapamentu (roadmap) ne’ebé sei relata ba adopsaun iha Konferénsia Nível As (KTT) badala 42 ASEAN nian. (Fontes:G-RTV News, 14 Novembru 2022).

Association of South East Asian Nations (ASEAN), Timor-Leste hein kleur tebes, bainhira los mak atu sai ba membru ASEAN?. Maibé, foin dadaun ne’e iha loron Sesta-feira, 11 Novembru 2022, ASEAN fó ona alarma ba Timor-Leste atu sai hanesan observador iha ASEAN nia laran. Tamba sa mak Timor-Leste labele mesak, politika Estadu Republika Demokratika Timor-Leste nia diak, tamba ita iha nasaun jigante bo’ot sira nia sorin-sorin, hanesan Australia,Nova Zelandia ho Republik Indonesia. No mundu ohin loron mos tenke buka halo aliadu hamutuk ho nasaun sira seluk. Isu balu iha media online sira fó sai katak, Australia ho Indonesia hakarak funu hasoru Australia, ida ne’e bele ameasa ba nasaun Timor-Leste, tanba Timor-Leste vizinhu ho Indonesia, politika Diplomasia no politika Bisnis bele problema tamba, se Indonesia funu hasoru Australia. Timor-Leste mos labele hetan benefisiu diak ruma husi Indonesia, bisnis ekonomia bele mate ka bele mout. Jerasaun kontinuador tenke orgulhu ba lideransa sira uluk nian ho nia ekipa, ne’ebé hanesan Dr. José Manuel Ramos Horta atual Prezidente Repúblika esforsu an makas los iha tempu uluk liu kedan iha tinan 1974 liubá, Timor-Leste tenke tama ona no hakarak tebes sai hanesan membru ASEAN nian. Ida ne’e ita tenke orgulhu tanba iha ninia valor bo’ot, hamosu ninia Patriotismo no Nasionalismo ba rai doben Timor-Leste.

Iha parte seluk, husi Pro-Reitor Akademia, João Saldanha University, Salvador Gideon de Jejus Soares jeralmente deklara lider ASEAN ne’ebé fó sai iha simeria ASEAN ba dala 42 iha Phnom Penh, Timor-Leste tama ona ASEAN no seidauk iha direitu hanesan full member ASEAN. “Ita bele dehan katak Timor-Leste nia ain sorin iha ona ASEAN, maibé seidauk hetan direitu hanesan full member,” dehan Pro-Reitor Akademia, João Saldanha University, Salvador Gideon de Jejus Soares ba STL liu husi WhatsApp, Dili, Tersa ne’e (15/11/2022). Nia haktuir, Timor-Leste tama ona ASEAN, maibé estatutu hanesan observador espesial, bainhira hetan estatutu hanesan full member ne’e tenki hetan rekonhesimentu husi nasaun membru ASEAN. Nia informa, estatutu ne’ebé Timor-Leste simu iha loron hirak liu ba nudar observador espesial. “Estatutu observador espesial ne’e katak, Timor-Leste hetan konvite atu halao ninian funsaun nudar membru ASEAN, maibé sei iha limitasaun,” informa nia. Nia afirma, se Timor hetan ona direitu full member iha ASEAN, Timor-Leste iha direitu bele vota, bele partisipa no foti desizaun, maibé agora daudaun Timor-Leste labele. (Fontes: Jornal Suara Timor Lorosae, loron Kuarta-feira, 16 Novembru 2022).

Iha sorin seluk, Hakerek Nain liga ba ekonomia rai laran ba membru ASEAN nia sei sai diak ba Timor-Leste. Hakerek Nain mos konkorda ho Emprezariu Nasional, Ricardo Cardoso Neu, dehan maske oras ne’e, Timor-Leste, ofisialmente seidauk sai  membru Asean loloos (sei hanesan Nasaun Observador ida iha organizasaun ASEAN), maibé  iha  tempu oin mai, ekonomia nasional sei hakat ba progresu ho lalais tebes, tanba dezenvolvimentu ekonomia nivel ASEAN, oras ne’e, la’o diak no dezenvolve tebes. “Ita nia ekonomia nasional sei sai diak, bainhira Timor-Leste sai membru ASEAN difinitivu. Ita nia odamatan sei nakloke no ita mós bele sai. Alende ne’e, ho kepadatan penduduk iha ASEAN, kompostu husi nasaun sanulu resin ida, hanesan oportunidade diak tebes dudu ekonomia iha ASEAN em jeral, bele la’o diak  liu tan inklui ambiente ekonomia iha Timor-Leste”, hato’o husi Ricardo ba media TIME Timor iha nia Residensia, Pantai Kelapa, Dili, Kinta (1/12). Nasaun Asia em jeral hanesan mós fatin civilizasaun antigu, tanba ne’e, China, Japaun, Singapura, Nasaun ne’ebé dezenvolvidu tebes iha setór hotu, no mundialmente iha klasifikasaun diak iha setor ekonomia global. (Fontes: Publikasaun Media TIME Timor, 02/12/2022).

Ikus liu, Estadu Timor-Leste nia politika Diplomasia diak mos ho nasaun sira seluk ho Australia, Indonesia rasik, Nova Zelandia, Amerika, China, Korea do Sul, Korea do Norte, Brazil, Portugal, Canada, Alemanha no nasaun seluk-seluk tan. Timor-Leste nasaun ki’ik, nune’e kontinua buka amigo diak ho nasaun seluk, labele buka inimigu ho nasaun seluk. Ita hare funu sira iha Rusia no Ukraina la iha paz no estabilidade ba sira nasaun rasik, ema rihun ba rihun mak mate, edifisiu estadu nia no komunidade nia uma hetan estragus barak, ida ne’e prezudika ba ekonomia global ka mundial, no agora mos funu kilat hadaet ona ba iha nasaun Polandia.

*Hakerek Na’in: Alumni Universidade da Paz-(UNPAZ), Faculdade de Direito no Instituto Superior Cristal-Departemento Sociologia no Ativista. Artigo ida ne’e la representa institusaun ne’ebé hakerek na’in haknar ba, maibé idea no argumentu sira ne’ebé lekar iha artigu ne’e nudar opinião pesoál. Iha sujestaun ruma bele haruka iha telefone +67077291406 ou e-mail: [email protected]

Tags: tama asean ho mehi naruk
Share74Tweet47Share19

Related Posts

Tinan 2025: Rangking Liverdade Imprensa TL Monu
Politika

Tinan 2025: Rangking Liverdade Imprensa TL Monu

Maiu 4, 2025
Klinika La Fo Aimoruk ba Inan – Isin Rua
Politika

Klinika La Fo Aimoruk ba Inan – Isin Rua

Abril 30, 2025
Hala’o Knar ho responsabilidade Povu Hato’o Gratidaun ba PNTL
Politika

Hala’o Knar ho responsabilidade Povu Hato’o Gratidaun ba PNTL

Marsu 27, 2025
Reconciliação iha Perspetiva Social
Edukasaun

Reconciliação iha Perspetiva Social

Dezembru 12, 2024
Ezijensia  Ukun Rasik Aan Povu Tenki Moris Diak, iha Paz – Estabilidade no Justisa
Politika

Ezijensia Ukun Rasik Aan Povu Tenki Moris Diak, iha Paz – Estabilidade no Justisa

Novembru 29, 2024
Politika

Regina “Politika Komite 12 Novembru Hapara Pensaun La Justu”

Novembru 12, 2024
Next Post
Anaprofiko – TL Husu Governu Investe Osan Bot ba Setor Agrikultura

Anaprofiko - TL Husu Governu Investe Osan Bot ba Setor Agrikultura

Kontribui ba Rekursu Umanu TL ISC Gradua ona Finalista 5500

Kontribui ba Rekursu Umanu TL ISC Gradua ona Finalista 5500

Autoridade Lokal  Bebonuk Entrega Hikas Osan Restu Subsidiu Dollar 200 ba BNCTL

Autoridade Lokal  Bebonuk Entrega Hikas Osan Restu Subsidiu Dollar 200 ba BNCTL

Cristal Selebra Misa Hodi Loke Tinan Eskolar 2023

Cristal Selebra Misa Hodi Loke Tinan Eskolar 2023

Mata Dalan Hodi Hadia Kualidade Fini iha Timor – Leste

Mata Dalan Hodi Hadia Kualidade Fini iha Timor – Leste

Discussion about this post

Kalohan Hosting
ADVERTISEMENT
  • About
  • Advertise
  • Privacy & Policy
  • Contact Us
Call Us: +670 7704 2527

© 2021 Time Timor Magazine - Hosted by Kalohan.NET.

No Result
View All Result
  • Varanda
  • Profil
  • Kultura
  • Edukasaun
  • Politika
  • Ekonomia
  • Opiniaun
  • Portugues

© 2021 Time Timor Magazine - Hosted by Kalohan.NET.

Dep