Husi : Moises Vicente
Iha semana hirak liu-bá loron Domingo, 26 Outubru 2025 nasaun Timor-Leste sai lolos ona involve-an iha organizasaun Association of Southeast Asian Nations (ASEAN) nian ou, Perhimpunan Bangsa-Bangsa Asia Tenggara, ida ne’e marka istória foun ba jerasaun foun foin sae sira hotu atu hatene. Timor-Leste la la’o mesak ona, involve-an iha organizasaun lubuk ida, Organizasaun Nações Unidas (ONU), Comunidade Países da Lingua Portugues (CPLP), G7+ no ASEAN rasik no nasaun maun alin iha nasaun seluk-seluk tan. Benefisiu diak ba país Timor-Leste maka hodi asesu estudu komparativu ruma entre nasaun membru ASEAN hanesan nivel edukasaun iha universidade, cultura, polítika, agrikultura, ekonomia, infraestrutura, seguransa, desportu, musika, turismu, area estudu banding media no asuntu seluk-seluk tan.
La haluha mos hakarak agradese no obrigado wain ba Primeiru Ministru (PM) Malaysia Anwar Ibrahim, Sekretaris Jenderal ASEAN Li Qiang nia sai uma nain ba plenu membru ASEAN hodi dada membru foun Timor-Leste ho numeru sanulu resin ida (11), Secretariu Jeral ONU, António Guterres. Nomos Prisidente República Democrática de Timor-Leste, Dr. José Ramos Horta, Primeiru Ministru República Democrática de Timor-Leste, Kay Rala Xanana Gusmão, inklui corpo Diplomatico membru ASEAN, inklui uma kreda ka igreja jeral sira iha Timor. Publikasaun iha media online sira fó sai barak los, hato’o parabens no nasaun seluk fó bemvindo ba Timor-Leste sai membru organizasaun ASEAN, husi nasaun bo’ot (power) sira seluk sai sasin mak Presidente Republika Amerika Serikat, Donald Trump, Primeiru Ministru Australia, Africa do Sul, Presidente Republika Brazil, China, Correa do Sul, Primeiru Ministru Nova Zelandia, Primeira Ministra Japão, reprezentante Comisaun Europa, ba reprezentante feto Embaixador Malaysia nia iha Timor-Leste ne’ebe lee sai mensagen iha Dili, largo Lecidere kapas fó motivasaun ba Timor-Leste no nasaun lubuk sira seluk-seluk tan.
ASEAN nu’udar organizasaun ne’ebé harii ho objetivu atu hasa’e prosperiedade no dezenvolvimentu nasaun sira iha Sudeste Aziátiku. ASEAN hanesan abreviasaun ba Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku. ASEAN harii iha loron 8 fulan Agostu tinan 1967, iha Bangkok, Tailándia. Aman fundadór sira ASEAN nian maka Indonézia, Malázia, Filipina, Singapura, no Tailándia. Brunei Darussalam tuir mai tama iha loron 7 fulan Janeiru tinan 1984, Vietname iha loron 28 fulan Jullu tinan 1995, Laos no Myanmar iha loron 23 fulan Jullu tinan 1997, no Kamboja iha loron 30 fulan Abril tinan 1999, no Timor-Leste iha loron 26 Outrubru 2025.
Aman fundadór ASEAN na’in lima mak hanesan Adam Malik husi Indonézia, Tun Abdul Razak husi Malázia, Narciso R. Ramos husi Filipina, S. Rajaratnam husi Singapura, no Thanat Khotman husi Tailándia. Iha tempu ne’ebá, sira na’in lima asina akordu ida ne’ebé koñesidu ho naran Deklarasaun ASEAN. Deklarasaun badak ne’e trasa kona-bá estabelesimentu asosiasaun nasaun sira ba kooperasaun entre nasaun Sudeste Aziátiku no objetivu organizasaun ASEAN nian.(Fontes:https://alharaki.sch.id/apa-itu-asean-berikut-sejarah-asean-lengkap-beserta-tujuan-dan-prinsip-prinsipnya/).
Tuir historikamente ne’ebé fó sai husi atual Presidente República de Timor-Leste, Dr. José Ramos Horta katak, uluk nia (Ramos Horta) sai hanesan diplomata no Ministru Negosiu Estranjeiru Timor-Leste nian iha tinan 1974, Timor-Leste mehi tiha ona hakarak tebes ona atu sai membru plenu Association of Southeast Asian Nations (ASEAN) nian. Ho hanoin hirak ne’e sai hanoin koletivu, husi partidu polítika FRETILIN hamutuk partidu politiku lubuk ida. Maibé luta refere seidauk realiza iha tempu ne’ebá, tamba Timor-Leste seidauk sai hanesan lolos nasaun soberanu ida. Luta ida ne’e kontinua depois país Timor-Leste hetan independensia no sai hanesan nasaun soberanu ne’ebé hetan fali ninia restaurasaun iha loron 20 fulan Maio tinan 2002. Depois tinan 2011 liubá, luta tama ba ASEAN aluta kontinua ba oin, to’o tempu partidu CNRT, PD kaer fali Governu lidera husi Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão hamutuk ho partidu oposizaun FRETILIN, PLP, KHUNTO no partidu seluk-selukt tan.
Iha sorin seluk, Timor-Leste sai ona full membru organizasaun membru ASEAN ona, saida mak ita atu halo, depois sai tiha ona membru ASEAN ne’e?. Tuir hakerek na’in nia hanoin ba Estado- Governu Timor-Leste atu hare buat balu ne’ebé fó sai husi relatóriu balu husi Sosiedade Sivil hanesan ONG La’o Hamutuk nia hanoin katak “Ami mós preokupa oinsá Akordu Merkadu Livre ASEAN nian bele garantia no proteje ekonomia rai laran husi dominasaun ekonomia esternu no proteje produtu doméstiku ne’ebé ita iha. Timor-Leste nia populasaun 66% moris ho atividade agrikultura subsisténsia, negósiu ki’ik sira iha merkadu tradisionál no dalan ninin sira. Infelizmente, setór ida ne’e to’o agora seidauk sai setór prinsipál ne’ebé dudu kreximentu ekonomia Timor-Leste no estimula produsaun. Maski númeru agrikultura ne’ebé boot, maibé seidauk iha kbiit maka’as atu prodús no responde ba demanda doméstika, oinsá tenke kompete ho produsaun agrikultura husi nasaun membru ASEAN sira?”. (Fontes: https://g-rtv.com/blog/estetmentu-lao-hamutuk-kona-ba-adezaun-timor-leste-ba-membru-plenu-asean-ba-11/).
Iha parte seluk, hare husi perspetivaFundasaun Mahein (FM) nia hanoin relata katak “Debate jeopolítiku kona-bá Timor-Leste dala barak foka liu ba influénsia Xina. Dezde independénsia, Xina nia prezensa aumenta liu-husi projetu konstrusaun, komérsiu no kooperasaun bilaterál. Negosiante Xinés sira no ema Hakka sira hosi Makau nia papél boot iha ekonomia Timor-Leste durante tinan barak antes independénsia. Ohin loron, negósiu Xinés sira domina iha setór privadu, inklui setór retallu (fa’an sasán), konstrusaun no ospitalidade. Razaun ida ba papél ekonómiku ne’ebé boot liu husi ema Xinés sira iha Timor-Leste maka estrutura kooperasaun internasionál dezde independénsia ne’ebé la hanesan. ONU no doadór osidentál sira konsentra liu ba harii instituisaun sira, rekursu umanu no governasaun demokrátiku, maibé menus liu ba infraestrutura fízika no komérsiu. Xina prenxe lakuna ne’e atu hala’o projetu sira ne’ebé vizivel no investimentu diretu iha setór ne’ebé parseiru sira seluk la halo.
Maioria atividade negósiu Xineza nian lejítimu, maibé kuantidade volume komérsiu no investimentu bo’ot tebes, no iha tempu hanesan Timor-Leste nia kapasidade regulatóriu fraku no sistema governasaun personalizad. Kondisaun hirak ne’e favorável tebes ba atividade krime organizadu. Aleinde ne’e, Timor-Leste nia esperiénsia halo atividade klandestina kria rede podér ne’ebé metin no matenek iha segredu, lojístika no negósiu informál. Kapasidade sira ne’e util tebes atu halo negósiu korruptu no krime organizadu.
Akontesimentu foin lalais ne’e kona-ba empreza kriminoza ne’ebé envolve sidadaun Xinés sira hamosu asaun governu no relatóriu internasionál. Posibilidade katak parseiru sira ASEAN nian ka atór rejionál seluk hato’o preokupasaun katak atividade sira ne’e bele estraga Timor-Leste nia pozisaun nu’udar membru potensiál ASEAN. ASEAN rasik prioritiza estabilidade no reputasaun rejionál, no membru sira preokupa hela ho ekonomia kriminál sira ne’ebé buras iha rejiaun. Governu nia desizaun atu kansela lisensa i Gaming no foti asaun hasoru sentru fraude sibernétiku sira foin mosu antes adezaun ba ASEAN. Governu nia rezolusaun atu kansela lisensa iGaming nian mos mensiona preokupasaun kona-ba Timor-Leste nia “reputasaun internasionál”.
Ikus liu, liga ba problema balu temi iha leten, Estado-Governo Timor-Leste tau matan no hare, selae nasaun membru ASEAN lori ita nia riku soin hotu balu ba tasi sorin, lori osan dolar Amerika ba hotu rai liur, Timor-Leste hela deit mak osan centavos deit no osan dolar sorin deit. Ministeriu relevante sira hare asuntu hirak ne’e, tamba ida ne’e diak ba futuru Timor-Leste ba ita nia oan sira nian. NoIta Timor-Leste mos prontu lori produtu lokal ba faan iha merkadu nasaun membru ASEAN nian, kafe, fos rai, batar, no produtu sira seluk-seluk tan. Husu ba Parlamentu Nacional tau lei foun ruma hodi regula nasaun membru ASEAN hodi asesu mai Timor-Leste, ne’ebé hakarak investe loke fabrika ruma iha Timor, nune’e nasaun membru ASEAN disciplina iha ita nia rain. Tamba ita hotu hare ona katak ema estranjeiru balu ne’ebé loke kumu isin iha kapital Dili, dala ruma loke buat oin-oin iha ne’ebá. Kuidadu mos grupu krime organizadu-terorismu sira, husu seguransa nasional polísia kontrolu ho rigor, maibé nafatin respeitu ema seluk nia direitus humanus.
*Artigo ida ne’e la reprezenta instituisaun ne’ebé hakerek na’in haknar-an ba, maibé artigo ida ne’e opinião pessoal. Hakerek Na’in: Manorin iha Colégio São José Operário, Díli. Iha Sujestaun ruma bele haruka iha email: [email protected] ou liga +6707532 0690.
	    	





    	
		    










Discussion about this post