Tinan lima nulu ba kotuk, monu Iha loron 28 fulan Novembru tinan 1975, Timoroan sira liuhusi Komite Sentral Fretilin, hamutuk ho Saudozu Proklamador Francisco Xavier do Amaral iha Dili, urjente de’ít, realiza eventu proklamasaun Independensia Timor – Leste nian, hodi moris nuúdar Nasaun Soberana ida.

Votus Parabens Husi Sentru Imprimi SYLVIA Dili, ba loron Proklamasaun RDTL ba dala 50
Fo hanoin fali katak, antes akontese Proklamasaun(Periodu Mosu Golpe – Kontra Golpe) iha akontesimentu no mosu trajedia oin – oin, hodi ema barak fakar ran, signifika Timoroan ho Timoroan mak lolo kroât ba malu, tanba deít, ema seluk futu funu, hodi hafahe Timoroan sira, nuneé, ho situasaun neé’, hamosu sofrimentu oin – oin ikus mai akontese invazaun iha loron 7 fulan Desembru tinan 1975.
Tanba neé, iha eventu Selebrasaun loron Proklamasaun RDTL nian ba dala lima nulu(28/11/1975 – 28/11/2025)ne’e, importante tebes ba Timoroan hotu, liu –liu jerasaun foun sira – Sidadaun tomak, nafatin iha Unidade, tane ass ispiritu Nasionalismu no valor Patriotismu liu –liu kria Dame, Paz no Domin, sai forsa bot hamutuk luta ba Progresu País nian(Livertasaun Povu).
Tanba Ukun Aan Barak mate Laiha Rate Maibé Nuúdar Heroi Nasional
Tempu Rejistensia Timoroan sira brani mate hodi hetan liverdade. Nuneé barak laiha rate. Barak mós fakar ran lemorai(Labarik, Feto – Mane Klosan, Ferik – katus inklui ema husi Tasi balu ). Maske barak sala laék no inosente. Sira hotu nia mate, iha folin bot tebes ohin loron ita bele halaó moris neé maske kiak no susar maibe ho livre, goja ukun aan ida neé, nuneé ita ida – idak, hatoó netik orasaun ba matebian Heroi Nasional Timoroan nian(Husi Rai ulun To’o rai ikun, husi Tasi Feto toó Tasi mane) atu sira bele haraik fali dame, Paz, matak Malirin mai Nasaun no Povu Timor – Leste.

















Discussion about this post