Dosente ida husi Instituto Superior Cristal, Ricardo Luan, rekoñese katak, durante tinan 20 resin, hafoin Timor – Leste, restaurasaun fali nia ukun an iha loron 20 fulan Maiu 2002, to’o mai 2026, Governu hirak ona mak tropa malu, Prosesu no Progresu Dezenvolvimentu Nasional iha parte Infraestrutura, no setor seluk, komesa la’o maske sei neneik.

Foto Lokasaun dalan no Uma andar foun, Besik Tasi Ibun, Praia dos Coceiros – Dili, Timor – Leste
Tuir Ricardo nia observasaun katak, ba futuru bainhira dezenvolvimentu ne’e, bele la’o di’ak liu tan, se – se de’it mak ukun País ida ne’e, pontu importante ida tenki fortifika iha asuntu kontrola sira hodi garante Governasaun di’ak no transparante espesialmente gasta osan Povu nian ho di’ak no kualidade.
“Tuir ha’u nia observasaun Dezenvolvimentu Nasional komesa la’o hela, hanesan iha parte Infraestrutura no setor sira seluk. Ita mós tenki hatene katak, Konstrusaun Estadu – Nasaun ida ne’e, nu’udar ema akademika nia haree katak, ita sei menus iha parte kontrola ba area hotu – hotu, tanba ne’e mosu hahalok illegal sira, fatin balu projetu la la’o, maske osan bot. Ha’u la fo sala Governasaun ida ou Governante ida, hakarak atu dezenvolvimentu ne’e la’o ho di’ak kontribuisaun sidadaun hotu nian sai fator importante,” asuntu ne’e, hato’o husi Ricardo Luan, ba media ne’e, liuhusi entrevista badak iha Balide – Dili, loron kuarta(19/08), bainhira husu nia opiniaun kona – ba dezenvolvimentu iha TL depois fase restaurasaun RDTL (20 de Maiu 2002).
Nia esplika liu tan katak, signifikadu husi kontrolu atu haree servisu publiku nian sira oinsa bele la’o ho di’ak no iha efikasia, liuhusi jestaun internal ida ne’ebé aberta la kahur ho interese privadu no interese sira seluk, hodi hadia dignidade Estadu no Povu nian.
“Nasaun ki’ik ida hanesan Timor – Leste, bainhira parte hotu servisu hamutuk, iha kolaborasaun ba malu, iha vontade no honestidade, buka halakon diskrimasaun maske idea la- hanesan. klaru katak, dezenvolvimentu Timor – Leste nian la to’o tinan sanulu, buat hotu bele ho la’o di’ak ikus mai ita hotu mak aproveita nia rezultadu”. Esplika husi Ricardo hanesan esperansa ba futuru Pais ida ne’e nian.
Husi parte seluk sidadaun ida ho naran Antonio Silva, dehan, Nasaun nia politika ba dezenvolvimentu labele foku de’it ba setor infraestrutura maibé tenki halo equilivru ho setor seluk espesialmente edukasaun iha parte formal no naun informal nu’udar save ba dezenvolvimentu setor sira seluk.
“Klaru katak dezenvolvimentu la’o husi aspeitu infaestrutura sim, maibe se bele halo mós investimentu ba dezenvolvimentu moris ema nian hanesan parte ekonomia familiar, karater sidadaun sira nian, ho ida ne’e neneik, sei lori progresu ba Nasaun nia dezenvolvimentu”. Aspirasaun husi Antonio hanesan rekomendasaun.
Entretantu antes ne’e, Lider ONG balu fó espetativa liuhusi media ne’e katak, dezenvolvimentu País ida nian sei la para tanba ne’e, Governu sira kada tinan lima troka malu ho objetivu hadi’a buat ne’ebé ladi’ak, sai di’ak liu tan. Buat ne’e di’akona mantein ho halo di’ak liu tan.
“Nasaun sira hanesan Amerika, China no seluk tan foufoun hasoru situasaun hanesan mós Timor Leste, lei la la’o, mosu kudeta, mosu funu civil, iha revolusaun oin -oin, mosu mafia sira, maibé oras ne’e, sira tama ona ba iha Nasaun ne’ebé Dezenvolvidu, nune’e kompara ho Timor – Leste, nu’udar Nasaun foun ida(sei nural) foin prepara aan oinsa bele dezenvolve aan, ikus sai hanesan Nasaun ne’ebé dezenvolvidu maibé ida mós, sei lori tempu naruk, la’os loron ida ka rua.” Lian Husi diretor Labeh Christpoher H. Samsom.












Discussion about this post