Lamentasaun balu husi Kareta no motor nain sira ne’ebé, foin lalais hetan prende, iha parte Caicoli, diresaun EDTL ba to’o Ministeriu Sosial(MSS- Caicoli), nune’e sidadaun balu dehan, fatin refere laiha sinais tranzitu ruma hodi proibi – bandu kareta no motor hodi para maibe fatin ne’e, polisia tranzitu Munisipíu Dili, sempre prende ona transporte públiku – Privadu(Motor – kareta).

Foto Ajensia Tatoli
“Fatin ne’e, laiha sinais Tranzitu ruma hodi bandu kareta – motor labele para. Foin lalais Polisia Tranzitu derepente de’it, mai lori motor no kareta sira ne’ebé mak para iha Estrada Ninian diresaun ida ne’e. Dala ruma la’e – dala ruma sira halo operasaun mak foin prende. Ida ne’e halo ami duvidas,” kestaun ne’e hato’o husi sidadaun ida ho inisial M ho idade mais ou menus 58, iha Caicoli liuhusi entrevista badak iha loron, tersa(18/08).
Nia mós sujere idea ida katak, bainhira Estadu – Governu hakarak haree sasan sira ne’e, presiza kria uluk lai kondisaun iha fatin ne’ebe refere, nune’e bainhira ba se – se de’it para la tuir regra, bele aplika multa ka selu.
“Nu’udar sidadaun iha dever selu multa signifika bainhira viola regra iha dalan publiku. Ita mos selu taxa ba motor no kareta nian maibé parte balu mai foti de’it povu nia sasan, laiha esplikasaun ruma ou la tuir realidade, ami konsidera nu’udar violasaun ba ema nia direitu iha País ida ne’e,” nia esplika hanesan preokupasaun ida.
Maske nune’e, sidadaun ne’e nafatin iha esperansa ida katak, ba oin iha fatin sira ne’ebé, proivi ona labele para, tenki monta sinais tranzitu.
“Estadu ne’e, sidadaun hotu nian. DNTT tenki haree ida ne’e. Polisia hala’o de’it ordem. Lei tenki bale ba ema hotu. Labele povu ki’ik mak sai alvu, entidade balu hetan fali tratamentu espesial bainhira viola regra ruma iha Nasaun ida ne’e”. Hato’o hodi hakotu.
Enkuantu husi parte Polisia Tranzitu Munisipíu Dili, liuhusi pesoal balu dehan, iha Caicoli maske seidauk iha sinais Tranzitu, hodi bandu labele para, ida ne’e parte relevante sei haree maibé antes ne’e apela ona katak, fatin refere, labele para ho kestaun prevene engarafamentu.
“Kareta – motor husi Colmera sa’e mai, husi Sorin parte Estatal nian tesik mai nadodon, agora imajina kareta – motor para butuk iha dalan ninin Caicoli ba to’o parte Sosial nian, ida ne’e oinsa. Klaru kria ona engarafamentu. Entaun dala ruma, ita ko’alia de’it ema la rona, di’ak uza metodu seluk”
Fo hanoin fali katak, antes ne’e, parte relevante sira bandu ona tempu dader to’o loraik(oras Servisu) hahú husi dalan bot diresaun Rotunda Prezidente Nicolau Lobato Comoro to’o Bidau, la uatoriza kareta – motor sira para ho durasaun kleur iha dalan ninin, hodi Evita engarafamentu. Tanba ne’e, bele para só iha fatin ne’ebé autoriza ka iha fatin parajen ba kareta no motor nian.
Foto Cover Fonte News Polisia.












Discussion about this post