Tersa, Maiu 20, 2025
Time Timor Magazine
NEWSLETTER
No Result
View All Result
  • Varanda
  • Profil
  • Kultura
  • Edukasaun
  • Politika
  • Ekonomia
  • Opiniaun
    Sarani TL Kontinua Reza ba Amu Papa

    Sarani TL Kontinua Reza ba Amu Papa

    Komunidade Bebonuk Afeta Eviksaun Governu Seidauk Indeminiza

    Komunidade Bebonuk Afeta Eviksaun Governu Seidauk Indeminiza

    Parlamentu Orgaun Soberana La’os Fatin Hodi Tinzu

    Parlamentu Orgaun Soberana La’os Fatin Hodi Tinzu

    Udan La To’o Oras : Bee Nakonu Iha Cidade Dili

    Udan La To’o Oras : Bee Nakonu Iha Cidade Dili

    Eventu Konsulta Popular –  Faze Desidi Vitoria Povu Maubere

    Eventu Konsulta Popular Desidi Vitoria Povu Maubere

  • Portugues
    Lenda Santa Maria Egipcíaca

    Lenda Santa Maria Egipcíaca

Time Timor Magazine
  • Varanda
  • Profil
  • Kultura
  • Edukasaun
  • Politika
  • Ekonomia
  • Opiniaun
    Sarani TL Kontinua Reza ba Amu Papa

    Sarani TL Kontinua Reza ba Amu Papa

    Komunidade Bebonuk Afeta Eviksaun Governu Seidauk Indeminiza

    Komunidade Bebonuk Afeta Eviksaun Governu Seidauk Indeminiza

    Parlamentu Orgaun Soberana La’os Fatin Hodi Tinzu

    Parlamentu Orgaun Soberana La’os Fatin Hodi Tinzu

    Udan La To’o Oras : Bee Nakonu Iha Cidade Dili

    Udan La To’o Oras : Bee Nakonu Iha Cidade Dili

    Eventu Konsulta Popular –  Faze Desidi Vitoria Povu Maubere

    Eventu Konsulta Popular Desidi Vitoria Povu Maubere

  • Portugues
    Lenda Santa Maria Egipcíaca

    Lenda Santa Maria Egipcíaca

No Result
View All Result
Time Timor Magazine
No Result
View All Result

Hodi hetan Futuru Di’ak: Idade Infantil Kontinua La Asesa ba Edukasaun

Time Timor by Time Timor
Outubru 19, 2022
in Edukasaun
6 min read
0
Home Edukasaun
73
SHARES
92
VIEWS
Share on FacebookShare on Twitter

Depois restaurasaun RDTL, iha loron 20 fulan Maiu tinan 2002, to’o ohin loron kuaze tinan rua nulu liu ona, eskola barak hari’i iha Munisipíu, inklui mós iha Kapital Dili, hahú ensinu básiku to’o ensinu superior. Maske nune’e, ba povu ki’ik no ki’ak nia oan sira(ai – leba), seidauk hetan oportunidade hanesan, hodi asesa ba mundu edukasaun, ne’ebé hanesan direitu ida ba Timoroan hotu.   

RELATED POST

Sarani Bebonuk Hetan Vizita husi Illas Peregrina

Etica Profesional ba Educador sira iha Timor-Leste

Tanba ne’e, espetativa balu rekonese hodi dehan katak, mezmu eskola barak mak eziste iha Timor – Leste, maibé iha kapital Dili no munisipíiu, idade infantil ho númeru bot, kontinua la asesa ba edukasaun, espesialmente iha parte ensinu básiku nian.

“Iha Dili ne’e, ita haree labarik barak kada loron, kontinua hala’o servisu adultu nian. Labarik lubuk ida mai husi Oecusse, Bobonaru (Kemak), no seluk tan, hala’o atividade fan iha luron. Tanba ne’e, iha Outubru 2022, ki’ik oan ida lakon vida iha Estrada públiku, bainhira hala’o atividade venda. Loloos ki’ik oan sira ne’e iha direitu tomak asesa ba edukasaun. Jeralmente Nasaun no familia sira tanba seidauk   garante labarik nia direitu ho di’ak, labarik ho ekonomia nato’on obrigadu hala’o fali servisu buka osan no halimar iha dalan ninin.”  

Komentáriu sira iha Media social fulan Outubru 2022 dehan, la folin hato’o DEP ba labarik ne’ebé mate iha dalan públiku foin lalais, tanba sei moris, ita husik sira la’o tu’un sa’e iha dalan.

“Lei hatete klaru, labarik hotu iha direitu asesa ba edukasaun. Nasaun hamutuk ho familia inklui sociedade em jeral. tenke fó protesaun ba sira nia direitu.La folin mate ona mak ita kestiona tu’un – sa’e ho argumentu ne’ebe laiha serteza.”

Asuntu dokumentu sai hanesan fatór Impedimentu  

Realidade ida ne’ebé Timoroan sira hasoru, hanesan fotor impedimentu, liu –liu ba idade labarik, la bele asesa ba Mundu edukasaun, hahú husi eskola infantil, no ensinu básiku, tanba de’it dokumentu inan – aman nian laiha  hodi trata sertidaun moris no sertidaun RDTL. Alende ne’e, labarik barak idade ki’ik seidauk sarani, nune’e, tarde hetan sertidaun batizmu.

Governu fasilita sertidaun ba Kosok oan sira bainhira moris iha Hospital

Iha Hopsital Nasional Guido Valadares (HNGV), labarik ne’ebé foin moris, iha ona departamentu ida mak trata kedas konaba sertidaun RDTL, maibé kestaun ne’e mós, kontinua sai problema tanba fator dokumentu no tempu ne’ebé komplikadu tebes. Laiha fasilidade ne’ebé kompletu husi autoridade,  nune’e labarik barak mós la hetan sira nia sertidaun RDTL, maske partus iha Hospital.  Problema seluk menus rekursu iha hospital hodi trata sertidaun RDTL.

Eskola to’o iha dalan klaran depois la kontinua – abandona   

Edukador balu iha eskola 10 de Desembru – Dili deskreve, ho problema social ne’ebé kompleksu tebes, labarik barak depois tama ensinu básiku tanba inan – aman, familia, la enkoraza sira, inklui menus akompanamentu, lubuk ida labele finaliza sira nia estudu iha nivel ensinu básiku (SD), hodi hakat ba nivel ensinu básiku terseiru ciclo (SMP).

Enkuantu tuir dadus ne’ebé iha, kuaze 40 %, estudante ne’ebé konsege tama ona iha ensinu básiku terseiru ciclo, la konsege finaliza sira nia nivel estudu. Situasaun ne’e, akontese barak liu iha Munisipíu, inklui mós kapital Nasaun.  

Entretantu iha nivel ensinu sekundáriu, kada tinan kuaze 25 %, labele remata sira nia nivel estudu iha eskola sekundária, ida ne’e maioria feto, tanba balu forma familia sedu, inklui problema finanseira.

Maske nune’e, kuaze 7%, ba hirak ne’ebé isin rua sedu iha nivel sekundariu (finalista), depois partus, lubuk ida kontinua sira nia estudu iha Nivel Ensinu Rekorente.

Alunus balu laiha duni vontade ba eskola

Diretor eskola ida  iha Balide – Dili dehan, depois covid – 19, no implementa eskola Online, estudante lubuk ida laiha vontade tuir prosesu aprendizajen. Tanba ne’e, eskola husu ba inan – aman, familia, presiza fó motivasaun, suporta hodi estudante sira bele badinas ba eskola.

“Estudante barak depois Covid – 19, ita haree sira mai eskola ne’e, hanesan baruk – baruk. Balu mai depois la’o pasear iha sidade laran. Hodi resolve problema ne’e, ida ne’e kave ba responsabilidade ema hotu nian, inan – aman, familia, edukador- eskola, inklui autoridade siguransa ninian,” lia edukador eskola nivel sekundáriu.

Valor no Importansia husi eskola

Jeralmente ema hotu hanoin katak, liuhosi dalan eskola, ita bele hatene hakerek no Le’e. Ita bele koñese ita nia aan, ho loloos, no  distingi saida mak di’ak no saida mak aat iha familia, sociedade no Nasaun.

Espetativa seluk mós dehan, liuhosi eskola (aprende) halo ema iha konesimentu hodi dezenvolve nia aan, povu no Nasaun.

Victor Jahana, dosente ida husi Instituto Superior Cristal dehan, labele hanoin katak, kuandu ita eskola ne’e, tenke sai funsionariu Públiku. Maibé edukasaun halo ema, bele iha konsensia di’ak no halo ema sai pesoal ne’ebé iha responsabilidade, ligasaun ho estilu moris nian.

Hanoin husi Aman ba Nasaun RDTL Kay Rala Xanana Gusmão, dehan katak, “Hahú husi agora Timoroan sira tenke hanoin katak, eskola la’ós fatin ida, ikus mai hotu – hotu hakarak sai ba funsináriu públiku. Matenek iha funsaun hodi dezenvolve Timor, no dezenvolve mós Mundu tomak, tuir ida – idak nia kapasidade. Atu sai Matenek dalan ida mak presiza le’e barak  hodi akompaña mós,  evolusaun no situasaun iha Mundu ne’ebé kada loron iha mudansa,” Lian Kay Rala Xanana Gusmão, bainhira vizita ba iha kampus DIT iha fulan Novembru tinan 2021.

Rekomendasaun públiku nian hodi tulun labarik ba eskola

  • Governu tenke kria politika di’ak oinsa mak fó subsidiu ba familia kbi’it nato’on, nune’e ne’ebé oan barak bele iha kapasidade hodi haruka ona ba eskola, ikus mai liverta sira husi ki’ak no mukit
  • Rekomenda ba emprezariu nasional, embaixada sira iha rai laran, kria fundu ruma hodi finanseira sidadaun ne’ebé hakarak kontinua estuda, liu –liu nivel ensinu básiku.
  • Governu, sociedade no entidade relevante sira tenke tervisu hamutuk ho igreja, hodi minimiza númeru alfabetizasaun iha Timor – Leste. Espesialmente buka no tau matan ba idade infantil sira hodi bele asesa ba Mundu edukasaun mais seguru.
  • Presiza mós kria lei ida labarik sira ne’ebé la eskola presiza iha sansaun ruma ba familia, inan – aman, liuhusi autoridade lokal sira nia kontrolu. (Ezemplu iha aldeia ida, bainhira haree labarik ruma la ba eskola autoridade lokal buka hatene, ida ne’e se nia oan, hodi husu tanba sa la ba eskola, iha problema saida?)
  • Ministériu edukasaun tenke servisu makas nune’e bele to’o lalais dezenvolvimentu Nasaun nian ne’ebé iha tinan 2030, bele redus númeru ema lahatene le’e no hakerek iha Timor – Leste.

La ba eskola Joven balu arepende kuandu haree nia kolega kursu lian Korea

Joanico Soares, la’os naran lo’os, nu’udar Joven ida hela iha Ailok – Laran Dili  dehan, maske nia laiha diploma sekundaria,  maibé hakarak tuir kursu korea, hodi hetan empregu ne’ebé fasilita husi SEFOPE.

Nia mehi furak ne’e, la bele sai realidade tanba laiha diploma ruma, nein diploma Ensinú basiku, diploma ensinu básiku terseiru ciclo, sa tan ensinu sekundariu nian.Tanba ne’e, nia arepende kuandu haree kolega sira ne’ebé uluk eskola hamutuk tuir kursu lian Korea, hodi ba servisu iha Nasaun Korea.   

“Ha’u hakarak ba Korea, ha’u agora tinan 19, problema mak uluk eskola ne’e to’o de’it terseiru ano, nivel ensinu básiku. Ha’u nia kolega lubuk ida ba ona Korea, Australia. Ha’u mak nafatin hanesan ne’e.” Hato’o husi Joaniku ho espresaun triste.

Maske nune’e aman husi Joanico, Pai Soares, dehan labarik ne’e, uluk ha’u dehan “Oan tenke ba eskola, ne’e futuru o nian.  Maibé tempu ne’eba lakohi ba eskola, agora haree ema seluk ba Korea, Australia mak foin hakfodak maibe ida ne’e tarde ona.”

Viziñu fó sasin konaba Joanico

Maria Xavier haktuir konaba hahalok Joãnico iha Bairo laran dehan, labarik ne’e badinas, no hakarak atu servisu, maibé agora ne’e, buat hotu ema presiza diploma.

“Ha’u foin lalais hatama iha servisu ida, maibé depois sai tiha ona. Dala ruma lanu halo barullu, aat liutan ho pai haksesuk malu loron – kalan. Atu ba Korea iha kursus fatin ema husu diploma.” Hato’o husi Maria Xavier.

Ikus mai tia Maria hato’o Sujestaun ida dehan, “Oan sira hotu tenke ba eskola, eskola hanesan dalan ida ne’ebé, naroman hodi leno dalan iha futuru.  Lakohi eskola di’ak liu sai baladak fu’ik (sai fahi). **** (TTM)

Tags: Governu presiza tau atensaun setor edukasaun
Share29Tweet18Share7

Related Posts

Sarani Bebonuk Hetan Vizita husi Illas Peregrina
Edukasaun

Sarani Bebonuk Hetan Vizita husi Illas Peregrina

Abril 7, 2025
Etica Profesional ba Educador sira iha Timor-Leste
Edukasaun

Etica Profesional ba Educador sira iha Timor-Leste

Marsu 30, 2025
Edukasaun Nivel Basiku Kontinua Iha Problema
Edukasaun

Edukasaun Nivel Basiku Kontinua Iha Problema

Marsu 25, 2025
Moras Lahadaet  Kontinua Aumenta iha TL
Edukasaun

Moras Lahadaet Kontinua Aumenta iha TL

Marsu 20, 2025
Faviola: Rekursu Humanu – Fasilidade Iha ISC Prontu Fasilita Prosesu Ensinu
Edukasaun

Faviola: Rekursu Humanu – Fasilidade Iha ISC Prontu Fasilita Prosesu Ensinu

Marsu 7, 2025
Timor – Leste Selebra: Ezistensia Grupu Arautos Evanjelho ba tinan Ida
Edukasaun

Timor – Leste Selebra: Ezistensia Grupu Arautos Evanjelho ba tinan Ida

Fevereiru 23, 2025
Next Post
Kadeira iha Parlamentu Nasional  Hahú Periodu 2001 – 2023

Kadeira iha Parlamentu Nasional  Hahú Periodu 2001 – 2023

Ricardo Neu “Servisu iha Rai Liur Investimentu Hadi’a Moris”  

Ricardo Neu “Servisu iha Rai Liur Investimentu Hadi’a Moris”  

Vizita ISC: Horta Hala’o  Dialogu ho Reitor no Dosente Foka ba Merkadu Traballu

Vizita ISC: Horta Hala’o  Dialogu ho Reitor no Dosente Foka ba Merkadu Traballu

Komemora 12 Novembru badala 31: Reflesaun ba Konflitu Entre Juventude no Istoria husi João – Bermeta.  

Komemora 12 Novembru badala 31: Reflesaun ba Konflitu Entre Juventude no Istoria husi João – Bermeta.  

Presaun Ba Jornalista Se La Iha Fundamentu Krime?

Presaun Ba Jornalista Se La Iha Fundamentu Krime?

Discussion about this post

Kalohan Hosting
ADVERTISEMENT
  • About
  • Advertise
  • Privacy & Policy
  • Contact Us
Call Us: +670 7704 2527

© 2021 Time Timor Magazine - Hosted by Kalohan.NET.

No Result
View All Result
  • Varanda
  • Profil
  • Kultura
  • Edukasaun
  • Politika
  • Ekonomia
  • Opiniaun
  • Portugues

© 2021 Time Timor Magazine - Hosted by Kalohan.NET.

Dep