Durante ne’e, bele dehan emprezariu nasional sira sempre hada’u malu projetu Governu nian iha parte Infraestrutura(Porjetu fiziku sira) ho situasaun ne’e, parte balu nia hanoin tinan ba tinan nafatin amen.
Maske nune’e, kompania nasional balu mós tenki servisu hamutuk ho kompania sira husi liur iha rai laran hodi ezekuta Projetu Governu nian ligasaun ho Estrada, uma no seluk tan ikus mai tenki fahe tan porsentu ba malu.

Haree ba polemika iha rai laran kona – ba mina Bayu Undang, maran nune’e idea barak husu ba Governu tenki halo diversifikasaun Ekonomia hodi bele kore aan husi dependensia Fundu Mina rai
Enkuantu iha kompania Timoroan balu be manan projetu Governu nian, uza fali osan ne’ebé iha investe fali setor seluk hodi kria mós kampu servisu iha rai laran no oportunidade bisnis seluk hodi lori benefisiu ba aan rasik, ema seluk inklui Nasaun liuhusi selu taxa sira.
Maske nune’e grupu emprezariu seluk mós laiha kreatividade uza osan ne’ebé iha, hodi hala’o fali atividade seluk maibé so hein loos de’it projetu Governu nian.
Ho lakunas sira ne’e, emprezariu Internasional sira ne’ebé investe iha rai laran(Sira Prepara Aan ona iha Osan, Rekursu Umanu no iha Kreatividade) estuda oportunidade merkadu nian iha Nasaun ne’e ho lalais, hodi kuda mos osan ikus mai maioria susesu kompara ho emprezariu lokal ka rai nain sira ne’ebe laiha kreatividade ba setor produtivu sira iha ne’ebé fasil hetan osan no lukru.
Tama Organizasaun ASEAN Oportunidade mos barak
Timor-Leste ofisialmente sai nu’udar membru ASEAN (ba da-11 ) iha loron 26 Outubru 2025, okaziaun Simeira ASEAN ba dala-47 iha Kuala Lumpur, Malázia.
Tanba ne’e, emprezariu Nasional Timor oan ida ho naran Ricardo C. Nheu, esplika katak, merkadu ASEAN bot tebes, nune’e sadik emprezariu Timoroan sira tenki haree oportundade oin -oin nune’e bele Kompete maske ho Fundu ka osan ki’ik maibé tenki haree oportunidade neebe posibel.
“Laiha emprezariu ida mosu mai ohin riku kedas ka mosu mai tenki ho osan bot mak kompete. Maibe se nia iha skill sira, badinas servisu no honestu nia bele susesu. Sai emprezariu tenki estuda mos oportunidade bisnis nian ida ne’e save ba susesu,” esplika husi Ricardo liuhusi Media ne’e foin lalais iha Praias dos Coceiros – Dili.
Tanba nee tuir Ricardo Nasaun Asean iha Nasaun 11 iha merkadu bot. Nune’e tempu ona ba emprezariu Timoroan se bele buka mos oportunidade hodi investe signifika kompete ho produtu diferente no kualidade.
Mina Maran Governu tenki halo Diversifikasaun Ekonomia
Hatan ba oinsa dalan diversifikasaun ekonomia nasional, idea ida husi parte Akademka nian dehan, Governu labele tu’un direta halo diversifikasau ekonomia maibe depende fali ba entidade relevante sira(emprezariu no parte kompetente sira) maibe Estadu mos tenki suporta liuhusi politika ida diak.
“Klaru orgaun ezekutivu tenki suporta setor privadu ka kompania Estatal nu’udar maneira ida dudu ekonomia nasional maibé ida ne’e, fila ba kreatividade ne’ebé presiza parte hotu nia intervensaun husi setor públiku, privadu rai liur no laran hodi bele diversifika ekonomia nasional”
Rekomendasaun ba Emprezariu Makro no Mikru iharai laran
“Se ida tunu ona sate, labele rame – rame tunu hotu sante. Bele tunu sate, maibé karik ida tunu ona frangu, Ayang potong– ida seluk tunu fali fehuk ka aifarinha ou nan fahi hodi komsumidor sira mak hili.
“SE hotu – hotu tunu sate frangu, ida ne’e laiha ona balansu iha negosiu”. Lian husi emprezariu balu hanesan motivasaun.
Observasaun balu dehan, ema Timor kuandu ida tunu sate, husi rohan ba rohan tuku hotu sate. Ida halo nasi kotak, hotu – hotu halo nasi kotak, Ida mate ona neneik mate nadodon tutuir malu.


















Discussion about this post